SwePub
Sök i SwePub databas

  Utökad sökning

Träfflista för sökning "hsv:(SAMHÄLLSVETENSKAP) ;spr:bos"

Sökning: hsv:(SAMHÄLLSVETENSKAP) > Bosniska

  • Resultat 1-10 av 10
Sortera/gruppera träfflistan
   
NumreringReferensOmslagsbildHitta
1.
  •  
2.
  • Larsson, Per-Olof, 1948-, et al. (författare)
  • Arbetslinje för alla?
  • 2011
  • Ingår i: Debattartikel i Piteå-Tidningen 8 juli.
  • Tidskriftsartikel (övrigt vetenskapligt)
  •  
3.
  •  
4.
  • Basic, Goran, 1972-, et al. (författare)
  • Ideologija, politika, i ratno nasilje kao izvori prisilnih migracija Ideology, politics and war violence as sources of forced migrations
  • 2016
  • Ingår i: Migration of Population - The Phenomenon of Refugeeism. 23th International Scientific Symposium, Abstracts Booklet. - Zagreb : Bosniak National Community for the City of Zagreb and Zagreb County. ; s. 19-20
  • Konferensbidrag (refereegranskat)abstract
    • Simbolički poredak diskursa ideologije, omogućava postojanje i reprodukciju nasilja. Masovni zločini nad civilima, mogu postati normalizirani,  i široko prihvaćeni, tek  ukoliko počinitelji nasilja koji vrše nasilje,  i oni koji ga implicitno ili eksplicitno podržavaju, povjeruju da vršenje nasilja protiv drugih, opravdava vjera u neki simbolički poredak višeg reda. Mnoge aktualne primjere opravdavanja ratnog nasilja, kao i mnoge primjere višedecenijskog negiranja, poricanja, odbacivanja svake odgovornosti za počinjeni zločin genocida, možemo pronaći u političkoj i diskurzivnoj istrajnosti same narativne strukture koja omogućava reprodukciju velikosrpske ideologije. Ta ideologija se institucionalno i medijski, pod zaštitnim znakom neoliberalizma i etno-metematičke demokracije i daqlje nesmetano širi. Ta ideologija,  sa nesmanjenom žestinom aplicira se na „terenu“ - 20 godina nakon genocida u Srebrenici, genocida koji su, u zadnjoj dekadi 20. stoljeća, počinili srpska vojska i policija tokom rata protiv Republike Bosne i Hercegovini. U ovom radu polazimo od uvida da su potrebna holistička longitudinalna istraživanja globalnih i regionalnih uslova mogućnosti (ponovnog) izbijanja ratnog nasilja i genocida.  Opći fokus rada je na (1) mikrosociološkoj i simboličko-interakcionističkoj analizi značenja klanja ljudi;  (2) makrosociološkoj analizi strateškog značenja silovanja i protjerivanja civila, odraslih i djece (u cilju normaliziranja  prisilnih mogracija i uspostavljanja tzv. „čistih kultura“ i „etnički  čistih teritorija“), i (3) na potrebi refleksivnog razumijevanja detaljno obrazloženih diskurzivnih modela koji dovode,  ili mogu dovesti,  do produkcije i reprodukcije ratnog nasilja. Pouku našeg istraživanja - u okolnostima zabrinjavajuće eksplozije globalnih migracija – moguće je shvatiti ukoliko imamo u vidu  globalni, odnosno anticivilizacijski, značaj  ideološkog,  simboličkog i stvarnog nasilja  sadržanog u nedovoljno promišljenom projektu stvaranja „etnički čistih teritorija“, naročito u kontekstu razumijevanja širih posljedica prisilnog premještanja stanovništva (tzv. „humanog preseljavanja naroda“) a što čini sastavni, ekrazitni dio, velikosrpske ideologije. 
5.
  • Basic, Goran, 1972- (författare)
  • Pomirenje i nepomirivost: Priče onih koji su preživljeli rat u Bosni i Hercegovini [ Reconciliation and implacability: Narratives of survivors from the war in Bosnia and Herzegovina ]
  • 2013
  • Ingår i: Place and Perspectives of Criminal Justice, Criminology and Security Studies in Contemporary Settings, Sarajevo University, Sarajevo, Bosnien och Hercegovina (20130516). - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Universitet Sarajevo. ; s. 8-8
  • Konferensbidrag (refereegranskat)abstract
    • U ovom članku analizirana su prepričana iskustva 27 osoba koje su preživjele rat 1990-tih u Bosni i Hercegovini. Jedan cilj članka je da se analiziraju markeri pomirenja i nepomirivosti, a drugi cilj je opisati uslove za pomirenje koji se aktualiziraju u pričama preživjelih. Interaktivna dinamika koja je vladala za vrijeme rata povezuje pitanje poslijeratnog pomirenja sa ratnim godinama. Priče o pomirenju, nepomirivosti i uslovima za pomirenje ne oblikuju se samo vezano za rat u cjelini nego se povezuju i sa sopstvenim postupcima i osobnim postupcima drugih tokom rata. Priče o pomirenju postaju polje za razne verbalne konfrontacije između nas i njih – posebno distanciranjem od djelovanja drugih (njih) tokom rata. U pričama intervjuisanih osoba nepomirivost dominira, ali se ujedno tvrdi de je pomirenje moguće ako se ispune određeni uslovi. Ti uslovi su između ostalog pravda za žrtve rata, da počinitelj prizna krivično djelo i pokaže snažne emocije (na primjer kajanje i sram).
6.
  • Basic, Goran, 1972- (författare)
  • Pomirenje i nepomirljivost u pričama preživjelih poslije rata u Bosni i Hercegovini Reconciliation and Implacability in Narratives of Survivors after the War in Bosnia and Herzegovina.
  • 2015
  • Ingår i: Kriminalističke teme. Časopis za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. - 1512-5505. ; 15:1-2, s. 75-96
  • Tidskriftsartikel (refereegranskat)abstract
    • Abstract in Uncoded languages Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Ranija istraživanja poslijeratnih društava istakla su strukturalno nasilje sa pratećim procesima pomirenja. Autori su istakli važnost priča, ali se nisu fokusirali na priče o pomirenju niti su analizirali uvjete za pomirenje u poslijeratnim intervjuima. Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Cilj članka je analizirati markere pomirenja i nepomirljivosti kao i uslove za pomirenje koji se aktualiziraju u pričama preživjelih. Metodologija/Dizajn: Empirijski materijal za ovaj studij je prikupljen putem kvalitativnih intervjua izvršenim sa 27 osoba koji su preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Ograničenja istraživanja/rada: Interaktivna dinamika koja je vladala za vrijeme rata povezuje pitanje poslijeratnog pomirenja sa ratnim godinama. Rezultati/Nalazi: Priče o pomirenju, nepomirljivosti i uslovima za pomirenje ne oblikuju se samo vezano za rat u cjelini nego se povezuju i sa osobnim postupcima drugih tokom rata. Generalni zaključak: Priče o pomirenju postaju polje za razne verbalne konfrontacije između nas i njih – posebno distanciranjem od djelovanja drugih (njih) tokom rata. U pričama intervjuisanih osoba nepomirljivost dominira ali se ujedno tvrdi da je pomirenje moguće ako se ispune određeni uslovi. Ti uslovi su između ostalog pravda za žrtve rata, da počinitelj prizna krivično djelo i pokaže snažne emocije (na primjer kajanje i sram).
7.
  • Basic, Goran, 1972- (författare)
  • Priče bivših bosanskih logoraša: Rituali u koncentracionim logorima Narratives of Former Bosnian Detainees: Concentration Camp Rituals
  • 2014
  • Ingår i: Sigurnost urbanih sredina.  (”The Security of Urban Areas”), Sarajevo University, Sarajevo, Bosnien och Hercegovina (20140516). - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Universitet Sarajevo. ; s. 145-146
  • Konferensbidrag (refereegranskat)abstract
    • Ovaj članak analizira prepričana iskustva bivših logoraša koji su kao civili odvedeni u koncentracione logore početkom rata u Bosni i Hercegovini 1990-tih godina. Cilj članka je opisati prepričane rituale socialne interakcije poslije vremena provedenog u logoru kao i identifikovati kako su te interakcije simbolično dramatizovane. U svojim pričama o zločinima i zlostavljanju u koncentracionim logorima, logoraši odbacuju postupke čuvara kao i taj naziv ‘logoraš’. Priče o ritualima sile i moći pokazuju da je prostor za individualizam u logorima bio veoma ograničen. Ipak, rituali otpora i statusa su naizgled, zajedno sa adaptacijom na uvjete u logoru, generirali prostor za povećanu individualizaciju. Imati malo kontrole i moć pružanja otpora naizgled je dalo logorašima osjećaj časti i samopoštovanja, naročito poslije rata. Njihove priče u današnjici predstavljaju jedan oblik nastavljenog otpora.
8.
  •  
9.
  •  
10.
  •  
Skapa referenser, mejla, bekava och länka
  • Resultat 1-10 av 10
 
pil uppåt Stäng

Kopiera och spara länken för att återkomma till aktuell vy